Možda niste čuli za riječ hoax (lažnjak), ali zacijelo ste mnogo puta od prijatelja dobivali proslijeđene e-mailove slanjem kojih tobože hranite djecu u Africi, kojim vas se upozorava na opasni računalni virus i slično. Neki od tih e-mailova zvuče vrlo naivno, no ipak ne želimo riskirati pa ih prosljeđujemo i tako nehotice punimo tuđi sandučić smećem, i usput možda sami sebe sramotimo.

Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet nudi mogućnost provjere istinitosti takvih e-mailova. E-mail za kojeg sumnjate da je lažnog sadržaja možete poslati na adresu hoax@cert.hr, i u kratkom ćete roku primiti odgovor s informacijom radi li se o lažnim informacijama ili ne, odnosno radi li se o hoaxu. Opširnije

SVE O HOAXU

Hoax je poruka elektroničke pošte neistinitog sadržaja, poslana s ciljem zastrašivanja ili dezinformiranja primatelja. Želja osobe koja je poslala hoax je njegovo prosljeđivanje na što veći broj adresa. Pri tome ih primatelji doista i prosljeđuju Internetom jer su uvjereni da time pomažu drugima, a na kraju poruke često stoji:  "Pošaljite ovu poruku na što veći broj adresa!" Opširnije

Najčešći oblici hoaxeva:

• Hoaxi kao upozorenja o štetnim programima - hoaxi koji obično sadrže lažna upozorenja na nove, "jako opasne" viruse i crve, trojanske konje ili druge oblike zlonamjernog koda.
• Lanci sreće i zarade - hoaxi u kojima se primatelju za prosljeđivanje hoaxa na određen broj adresa obećava novac, besplatni mobiteli, turistički aranžmani ili drugi pokloni. Lanci sreće mogu imati i prijeteći karakter. U tim slučajevima primatelja se upozorava da će ga zadesiti nesretan i neugodan događaj ukoliko primljenu poruku ne proslijedi na što veći broj adresa.
• Lažni zahtjevi za pomoć - poruke kojima se izaziva suosjećanje prema nemoćnim osobama, obično djeci, i poziva se na pomoć daljnjim slanjem hoaxa.
• Zastrašujući i prijeteći hoaxi - poruke koje upozoravaju na potencijalne opasnosti te pokušavaju zastrašiti primatelja s ciljem da proslijedi upozorenje svojim prijateljima i poznanicima.
• Lažne peticije - poruke raznih sadrža koje pozivaju na sakupljanje "potpisa" za neku važnu stvar te prosljeđivanje poruke kako bi i drugi korisnici mogli dati podršku.
• Kompromitirajući hoaxi - hoaxi koji narušavaju ugled određenih organizacija ili osoba. Poruka sadrži lažne ili iskrivljene navode o određenim organizacijama, tvrtkama ili osobama.
• Bezazleni hoaxi - poruke za koje primatelji uglavnom odmah shvate da su lažne, ali ih prosljeđuju dalje zbog njihovog šaljivog sadržaja.

Hoaxi se odašilju jer pošiljatelji žele zavarati korisnika, vidjeti kako daleko poruka može stići i koliko dugo može egzistirati, ili čak uništiti ugled neke organizacije, tvrtke ili osobe. Opširnije

Velika se šteta ne može izazvati širenjem hoaxa, no osim zavaravanja i rušenja uglada, bespotrebno se opterećuje mreža, povećavaju se troškovi korištenja Interneta, te se zatrpavaju Inboxi osoba koje dobivaju hoaxe. Dakle, sad kad ste informirani, prestanite bespotrebno opterećivati svoje prijatelje hoaxima! Opširnije

OSTALI NAMETNICI U E-MAIL SANDUČIĆIMA

Osim hoaxova, u naše e-mail sandučiće često pristižu i spamovi, koji nas zatrpavaju poput reklamnih letaka u pravim poštanskim sandučićima. 

Spam, junk mail ili unsolicited commercial mail je neželjena poruka najčešće reklamnog sadržaja. One vas pozivaju da kupite usluge ili proizvode preko Interneta, brzo i lako smršavite i slično, a osim na vašu adresu, takve poruke upućene su još na tisuće drugih.

Phishing je jedan od opasnih oblika prijevare. Neovlašteni korisnici korištenjem lažnih poruka elektroničke pošte i lažnih web stranica većinom financijskih organizacija pokušavaju korisnika navesti na otkrivanje povjerljivih osobnih podataka kao što su JMBG, korisnička imena i zaporke, PIN brojevi, brojevi kreditnih kartica i sl. Jednom kad dođu do ovih informacija, zlonamjerni korisnici koji su vam tako ukrali identitet sami se koriste tim informacijama ili ih prodaju kako bi došli do podataka o drugim osobama.

Virusi u privitcima mailova: Jednom pokrenut računalni virus će potražiti druge datoteke na računalu koje će nastojati inficirati, s krajnjim ciljem da se na neki način proširi na druga računala. Mogućnosti zaraze su razne, kao npr. putem privitka e-mail poruke, putem umetanje zaraženog prijenosnog medija u vlastito računalo (CD, Zip, disketa...), preko dijeljenih direktorija u lokalnoj mreži itd. Kad dobijemo virus ovim putem, osim legitimnog sadržaja, neprimjetno korisniku pokrenut će se i sam virus. Pored umnožavanja i širenja, gotovo svaki virus u nekom trenutku uzrokovat će događaj s više ili manje štetnim posljedicama na inficiranom računalu.

Izvor informacija:                                                                                  CARNet CERT - nacionalno središte za računalnu sigurnost