U Galeriji Klovićevi dvori otvara se 23. listopada 2008. godine izložba Tiha pobuna - najveći majstori njemačkog ekspresionizma na kojoj će posjetitelji moći vidjeti 120 slika, grafika, crteža i skulptura umjetnika jednog od najznačajnijih pokreta moderne europske umjetnosti. Djela su prikupljena iz niza muzeja i galerija u Njemačkoj, a izložit će se radovi svih ključnih umjetnika čije se stvaralaštvo vezuje uz grupe Most, Plavi jahač i Berlinsku grupu.

Ekspresionizam se razvija početkom XX. st. kao pobuna protiv naturalizma i institucionaliziranog impresionizma, ali i kao umjetnički iskaz sve izraženijih zahtjeva za promjenom staroga poretka. Pokret odbija slikoviti naturalizam da bi pokazao izravnost emocionalne ekspresije karakterizirane debelim iskrivljenim formama i napadnim bojama. Značajke ekspresionizma su tjeskoba, bespomoćnost, strah, iskrivljena slika stvarnosti, halucinantne slike te razbijanje logičnih misaonih cjelina. Pokret naglašenom individualističkom izražajnošću ostavlja snažan trag u europskoj modernoj umjetnosti, a nakon Drugoga svjetskog rata utječe i na umjetnike New Yorka. Grupa Most (Die Brücke), formirana 1905. godine u Dresdenu, ističe u svom manifestu važnost emocionalnog doživljaja kao dokaza moralnih i umjetničkih vrijednosti. Među djelima autora te grupe publika će u Zagrebu vidjet radove Ericha Heckela, čija je slika Krik najavila ekspresionizam, Ernsta-Ludwiga Kirchnera, Otta Müllera, Emila Noldea, Macha Pechsteina i Karla Schmidta-Rottluffa. Mamac za veliki dio posjetitelja svakako će biti djela Vasilija Kandinskog. Po jednoj od njegovih slika nazvana je grupa Plavi jahač (Der Blaue Reiter), osnovana u Münchenu 1911. godine. U toj su grupi djelovali Franz Marc, August Macke i Paul Klee, čija će djela također biti izložena u Zagrebu, kao i radovi Heinricha Campedonka, Lyonela Feiningera, Alexeja von Jawlenskog (Alekseja Javlenskog), Gabriele Münter i Mariane von Werefkin (Marijane Verovkine). Njemačkom ekspresionizmu pripadaju još Max Beckmann, a uz njegova djela prezentirat će se i radovi Otta Dixa i Ludwiga Meidnera.

Riječ je o jednoj od najzanimljivijih izložbi u Klovićevim dvorima, s radovima čija je vrijednost neprocjenjiva. Usprkos snažnom utjecaju spomenutih autora na suvremeno slikarstvo, ondašnja kritika nije prepoznala važnost tog pravca, pa su ekspresionisti često nazivani pogrdnim imenima, a njihova umjetnost proglašavana i neizlječivom bolešću. Izložba će biti otvorena do 20. siječnja 2009. godine.